Rogotinjani – prvi prvaci Maratona lađa

„Taj dan sastavilo se nebo sa zemljom. Pravo ljetno nevrijeme. Čak se razmišljalo i o opciji odgode utrke, ali shvatili smo da malo kiše ne može ništa neretvanskim gusarima. Prije samog početka, nevrijeme je prestalo i startao je 1. Maraton lađa na Neretvi.  Taj prvi start nikada neću zaboraviti“, kazao nam je Damir Šetka, član Rogotinjana – ekipe koja je tog 13. rujna 1998. godine, prva ušla u cilj u Pločama.

Već na samom početku, bilo je jasno, kako je znak starta za 320 neretvanskih gusara, raspoređenih u 18 lađa probudio jednu sasvim novu emociju kod mještana doline Neretve i taj rujanski kišoviti dan upisao u povijest.

Najtrofejnija ekipa

Stazu dugu 22 km, od Metkovića do Ploča, prvi prvaci odveslali su za 2 sata i 20 minuta. Iako su na Maratonu lađa od tada do danas sudjelovale 123 ekipe, Rogotinjani su još uvijek najtrofejniji. U svojoj kolekciji imaju 6 zlatnih, jednu srebrenu i 3 brončane medalje. Osim što su ostali upamćeni kao prvi pobjednici, Rogotinjani su, rivalstvom sa susjedima iz Komina, Maratonu lađa godinama davali posebnu čar.

Kapetan prvih prvaka, Robert Markota ističe kako ih za sudjelovanje na Maratonu nije trebalo dugo nagovarati.

„Na početku smo se svi čudili ideji o Maratonu lađa, al nama je bilo bitno da sudjelujemo. Zvali smo ljude, išli od kuće do kuće, pa malo do bućališta i skupili se. Mjesec dana prije Maratona skupljali smo se svaku večer i prvo bi se dogovorili šta ćemo stavit u teću i dok bi se to kuhalo mi bi napravili nekoliko krugova“, kazao je Markota.

Tradicija 

Na realizaciji ideje Milojka Glasovića o održavanju prvog Maratona lađa radilo se godinu dana. Stare lađe izvučene su iz mulja s područja cijele Doline Neretve, a prvi pobjednici ponosni su što su čak 3 bile Rogotinske. Prvim Maratonom željela se prikazati tradicija neretvanskoga kraja, a Šetka, koji je tada bio jedan od organizatora manifestacije ističe kako se od toga s godinama počelo odmicati.

„Na suvremenom Maratonu lađa sve je podređeno rezultatu, a izgubilo se ono tradicionalno. Predlagao sam da Maraton bude neretvanska fešta na kojoj ostali mogu nastupati revijalno – po uzoru na Sinjsku alku koja je na temelju autohtonosti postala ono što jest. Danas je bitno imat što skupljeg trenera i što lakša vesla, a to je nažalost dovelo do sve manjeg broja Neretvana i neretvanskih ekipa“, kazao je Šetka.

Retrospektiva prvog Maratona lađa

Zbog toga će, ističe Markota, prvi prvaci ove godine, nastupati baš kao i na prvom Maratonu. Iz njihove lađe čut će se nekoć, tradicionalni lađarski bubanj, a oko glave će ponovo nositi marame.

„Želimo da sve bude tradicionalno i tako se pripremamo. Ovi momci danas treniraju cijelu godinu i to treba cijeniti, ali nestaje ona draž Maratona. Nama je svih ovih godina dolazila volja za veslom i zbog toga smo se svake godine uz finu večeru, okupljali u čast prvog Maratona. U Rogotinu je tako. Ta pozitivna atmosfera vezana za Maraton postoji već 20 godina i to će tako i ostat“, kazao je Markota.

Rogotinjani su složni kako je Maraton lađa neprocjenjiva neretvanska baština, a svojim nastupom žele biti primjer mladim momcima koji će tu baštinu čuvati i dalje. Zbog toga će 13. kolovoza održati retrospektivnu večer prvog Maratona lađa, u sklopu koje će fotografijama i snimkama prikazati tadašnju maratonsku atmosferu. Jer cilj je, ističu, da Maraton lađa živi još dugi niz godina. A iako u odnosu na ostale ekipe imaju mnogo manji broj treninga, prvi prvaci ne isključuju ni mogućnost da Veliki štit kneza Domagoja opet ode u Rogotin. Za to im je, ističu, baš kao i na prvom Maratonu, potrebna samo podrška svih mještana doline Neretve i koja boca vode više.