Hrvatsko botaničko društvo dodijelilo priznanje Meri Rogošić i posthumno Davorki Kitonić

Meri Rogošić, obnašala je dužnost voditeljice ureda projekta Regionalnog centra zaštite okoliša za Srednju i Istočnu Europu (REC), Središnji ured Zagreb, u Metkoviću. U međunarodnom projektu „Prekogranično održivo upravljanje zajedničkim prirodnim bogatstvima“ bila je zadužena za provedbu projektnih aktivnosti uključujući skupove unutar zajednice kao i izgradnju kapaciteta prilagođenih potrebama lokalnih dionika. Cilj projekta je bio održivi razvoj te promocija prirodnih, poglavito botaničkih, vrijednosti u delti Neretve. Suradnica je na edukativnim publikacijama koje se bave zaštitom prirode u područjima ekološke mreže Natura 2000 (Flora delte Neretve, Prirodna baština delte Neretve, i dr.). Autorica je više projektnih prijedloga u pripremi projekta „Prekogranično upravljanje vodnim dobrima i zaštita sliva Neretve i Trebišnjice” (WB/UN GEF): Muzej ptica delte Neretve, Regionalni istraživački centar, i dr. Surađuje na izradbi stručnih studija (Prijedlog Parka prirode /Delta Neretve) te na procjeni društvenih učinaka u Planu upravljanja pet zaštićenih dijelova prirode delte Neretve. U okviru udruge Divina Natura radila je na izradbi projekata vezanih za očuvanje (promociju najbolje prakse) te popularizaciju prirodne baštine Neretve i Malostonskog zaljeva (npr. Neretvanska baština). Zastupa stav kako je očuvanost prirodnih vrijednosti u delti Neretve temeljna vrijednost i potencijal za daljnji razvoj toga kraja.

Davorka Kitonić (1947.-2020.), od 1988. aktivno sudjeluje u zaštiti i promociji prirodne baštine Neretve, posebno močvarnih biljaka i staništa u delti. Objavila je nekoliko knjiga [(i) stanarice, (ii) gnjezdarice, (iii) zimovalice, i dr.] u ediciji Ptice delte Neretve. Autorica je fotografija vrsta, staništa i krajobraza koje su izlagane na brojnim autorskim i skupnim izložbama fotografija neretvanskog kraja (Zagreb, Split, Dubrovnik, Lokrum, Metković, Ploče), a trajno su obilježili njezin rad. Surađujući s brojnim hrvatskim i njemačkim prirodoslovcima ostavila je trag u brojnim znanstvenim člancima, brošurama, putopisima, video prikazima ne samo neretvanske prirodne baštine već se iskazala istraživačkim radom u Južnoj Africi, na Madagaskaru, Borneu, u delti Dunava, itd. Držala je javna predavanja o prirodnim vrijednostima prekograničnog područja delte Neretve i sudjelovala na popularizacijskim tribinama u zemlji i inozemstvu te u javnoj promociji toga kraja u medijima.