Priča o stećcima doline Neretve kroz igru svjetlosti i sjene

U galeriji Gradskog kulturnog središta otvorena je izložba „Stećci u Neretvi – umjetnost i obred“.

Ovo je prva samostalna izložba arheologa i knjižničara Ivana Volarevića, a cilj joj je prikazati kulturnu baštinu doline Neretve, ali i regije, vezanu uz stećke, nadgrobne spomenike nastale u kasnom srednjem vijeku, odnosno, od 13. do 15. stoljeća.

Volarević je istaknuo da su se izložbom htjela ispraviti i pogrešna mišljenja o stećcima, za koje mnogi, između ostaloga, misle da ih u dolini Neretve nema, već da su karakteristični za područje Hercegovine.

„Jako smo blizu Bosni i Hercegovini i u povijesti su granice bile drugačije. Stariji ljudi, koji žive u selima kraj stećaka znaju za njih, dok oni mlađi uglavnom nisu upoznati s njima. Također, stećci su mistični. Ljudi ih često stavljaju u neka druga povijesna razdoblja i postoje brojne pseudoznanstvene teorije o njihovom podrijetlu. To nije istina i s ovom izložbom smo htjeli prikazati da stećaka u Neretvi ima i da oni nisu heretični spomenici ili da su vezani uz bogumilstvo i slično“, rekao je Volarević.

Stećci se u dolini Neretve nalaze na više od 40 položaja, uglavnom oko groblja, ali i utvrda i crkava. Najviše ih ima na desnoj obali Neretve zbog većeg geografskog područja, dok su na lijevoj obali Neretve ukrašeniji simbolima. Dva lokaliteta u dolini Neretve proglašena su i kulturnim dobrom – kod sela Prović u Slivnu i kod crkve Male Gospe u Dobranjama.

Simboli stećaka doline Neretve

Izložbu prati projekcija videosnimaka samih nalazišta stećaka, a kroz igru svjetlosti i sjene pomoću kartonskih maski s izrezanim motivima sa stećaka, prikazani su i simboli koji se nalaze na stećcima.

„Teško je ulaziti u značenje tih simbola, ali križevi, kao i polumjeseci, zvijezde i slično jesu kršćanski. Stećci pripadaju vremenu prije nego što su Turci stigli na ovo područje tako da to sigurno jest kršćanska simbolika. Ali imamo i motive koje ne možemo povezati s religijskima, poput mačeva i štitova koji upućuju na status pokojnika, odnosno, da je možda bio vitez ili ratnik. Također, imamo prikaze ljudskih likova koji su, vjerojatno, prikazi pokojnika. Imamo i prikaze plesova koji su meni najzanimljiviji jer o njihovom značenju ima mnogo teorija. Možda su to plesovi preminulih ili, pak, prikazuju kola“, rekao je Volarević.

Stećci kao dio turističke ponude

Izložba je otvorena u organizaciji Ustanove za kulturu i sport Metković te uz potporu Grada Metkovića, Ministarstva kulture i Dubrovačko-neretvanske županije. Naime, zamjenica župana Žaklina Marević istaknula je da je regionalna razvojna agencija DUNEA kroz projekt HERCUL obilježila stećke u dolini Neretve.

„Koliko je bitno da se govori o stećcima i da se oni otkrivaju i upoznaje, govori činjenica da smo u Županiji 2011. napravili prvi projekt financiran europskim sredstvima, projekt HERCUL, kojeg je radila DUNEA. U projektu su, uz Hrvatsku, sudjelovale Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina te se valorizirala vrijednost stećaka kao dio turističkih odredišta. Tablama su obilježene sve rute prema stećcima, napravljen je i kratki film o samom projektu i o svim zabilježenim stećcima i organizirane su prezentacije cijelog projekta“, rekla je Marević.

Izložba će ponovno biti otvorena na Noć muzeja 31. siječnja.