Dani Vazmenog Trodnevlja: Vjernici se pripremaju za najveći kršćanski blagdan

Vjernici katoličke vjeroispovijesti ovaj tjedan slave Dane Vazmenog Trodnevlja – Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu. Ti „veliki“ ili „sveti“ dani, kako se obično nazivaju, čine srce života Crkve i čitave liturgijske godine, a vjernicima omogućuju ponovno proživljavanje te uvođenje u jezgru kršćanske vjere – muku, smrt i uskrsnuće Isusa Krista.

Veliki četvrtak

Veliki četvrtak označava dan kojim počinju Dani Vazmenog Trodnevlja. U svakoj biskupijskoj zajednici na Veliki četvrtak ujutro slavi se misa posvete ulja, dok se navečer, na misi Večere Gospodnje, spominje Posljednja večera na kojoj je Isus Krist ustanovio sakrament Euharistije i sakrament ministerijalnoga svećeništva.

Na Veliki četvrtak počinje i jedan od običaja koji se posebno razvio u Dalmaciji – čuvanje Svetog groba uz tzv. žudije. Sjemeništarac Ante Gluščević iz talijanskog Loreta 1857. donio je taj običaj u svoju župu sv. Ilije u Metkoviću, otkuda se proširio dolinom Neretve i kasnije Dalmacijom i Dalmatinskom Zagorom. S vremenom, svaka je župa iznjedrila svoje običaje tako da se danas ti običaji međusobno razlikuju po svojim specifičnostima.

Žudije čine 12 stražara predvođenih zapovjednikom tzv. “judom” kao trinaestim članom. Najčešće su odjeveni u odore rimskih vojnika, a negdje i u odore mornara ili u narodne nošnje. Žudije na Velike dane djeluju prema određenom pravilniku u kojemu je propisano vrijeme kad izlaze, redoslijed mijenjanja, postupak zamjene te redoslijed u procesiji. Uprizorenje počinje na Veliki četvrtak kada žudije izlaze pred oltar, gdje stražare izmjenjujući se po četvorica sve do Vazmenog bdijenja.

Veliki petak

Veliki petak dan je spomena muke, razapinjanja i smrti Kristove. Iako tog dana nema slavljenja svete mise, vjernici se okupljaju kako bi se spomenuli Kristovih patnji. Svećenik nosi odjeću crvene boje, simbol mučeničke smrti. Obredi započinju u šutnji i bez pjesme. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, a čita se izvješće o muci Kristovoj, moli za nakane Crkve, klanja Križu i pristupa Euharistiji.

Među vjernicima su se tijekom vremena razvili i razni oblici pučkih pobožnosti koje se odvijaju na Veliki petak, od kojih se kod nas posebno ističe križni put.

Također, na ovaj dan je za vjernike propisan strogi post koji je obavezan za sve osobe od 18 do 60 godina starosti. On podrazumijeva da se ne jede meso te je dopušten samo jedan puni obrok. Vjernici se tako kroz svoje odricanje sa zahvalnošću sjećaju Kristova djela, snaže svoju volju i dobrim djelima pomažu bližnjima.

Velika subota

Velika subota predstavlja spomena na Kristov počinak u grobu. Obilježena je dubokom tišinom – crkve su ogoljene i nema liturgijskih slavlja, a završava Vazmenih bdjenjem koje vjernike uvodi u najvažniju nedjelju – nedjelju Kristova Uskrsa. Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj te se pali vazmena svijeća, simbol Krista koji uskršava. Uz vazmenu svijeću odjekuje veliki vazmeni navještaj: „Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći. Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario Božji život“. U Crkvi zvone sva zvona i započinje radost jer je Krist uskrsnuo i pobijedio smrt.

Na ovaj dan ujedno završavaju i žudijski običaji, kada se pjevaju “Gloria” i “Slava Bogu na visini”. Nakon što se u Crkvi ugase sva svjetla, začuje se jak zvuk i uzvik: “Isus je uskrsnuo“, nakon čega se ponovo pale sva svjetla, žudije padaju na pod te preplašene pobjegnu.

U narodu, Velika subota dan je tišine i molitve. Na taj dan rade se samo kućni poslovi, peku se sirnice i boje pisanice, a poljoprivrednici ne idu u polje.