Priprema za dolazak dolaska

Sve ove bajke, kućice i čarolije, sve zabave i vatrometi su u sebi dobre i poželjne, ali nemojmo ih nazivati Adventom?! Adventskom čarolijom, adventskom bajkom, adventskom štalicom... Začas smo sve ispremiješali, isprevrtali, profanirali, banalizirali, obezvrijedili, relativizirali…

Foto: Ivan Klindic / www.ivanklindic.info

Došao je Advent! Ako Advent prevedemo s latinskog (adventus) na hrvatski, moramo reći: „Došao je Dolazak!“ Ako nastavimo dalje „guglati“ i propitkivati kakav to dolazak, čiji dolazak, koga to čekamo, kako i koliko ćemo čekati? – Google nam odgovara da čekamo Božić, dolazak/rođenje Isusa Krista i da to čekanje dolaska traje 4 tjedna prije samog blagdana Božića.

To je crkvena, kršćanska tradicija – poučava nas Wikipedija, a ja čitam dalje: „U ovom vremenu prevladavaju iščekivanje, nada, budnost i čežnja.“ Budnost je otvorenost očiju i srca, duboka svjesnost i unutarnja sabranost. Kršćani u Adventu/Došašću bdiju da prepoznaju Boga koji dolazi. Služe se rane jutarnje sv. mise – zornice, koje su vrlo raširene u hrvatskom vjerničkom puku. One imaju pokornički karakter i simboliziraju budnost kršćana u vrijeme priprave za dolazak Božića. Slično kako je i Ivan Krstitelj pripremao svoje sunarodnjake za početak Isusova javnog djelovanja. On je glas koji viče u Judejskoj pustinji: „Pripravite put Gospodinu, poravnajte mu staze.“(Lk 3,4) Poticao je ljude da se promijene i obrate. – Sve ovo što sam rekao ponudio mi je google kad sam upisao riječ – Advent. Dakle, Advent/Došašće/Dolazak je vrijeme priprave za Božić; potiče na sabranost, na budnost i očiju i srca, na duboku svjesnost dolaska Boga u Božiću.

Vrijeme tihe sabranosti

Advent se u svim dijelovima Hrvatske obilježava paljenjem svijeća na adventskom vijencu svake nedjelje uoči Badnjaka. Slučajno sam naišao na tekst pod naslovom „Advent u Zagorju“ pa čitam tako „… Svečano otvaranje Adventa u Mariji Bistrici počinje u subotu 30. studenog koncertom Luke Nižetića … U adventskoj bajci moći će se uživati i na ledu, jer se otvara klizalište Bistrička ledena bajka. Sve će to biti začinjeno jedinstvenom gastro-ponudom bistričke kuhinje čiji će vrhunac biti na Tradicionalnom adventskom (do)ručku 22. prosinca uz nastup Saše Lozara, tu je i neizostavni gvirc i vino koje će posjetitelji ove godine moći popiti u Adventskoj štalici. Advent u Mariji Bistrici završava tradicionalnim dočekom Nove Godine u podne na središnjem bistričkom trgu uz koncert Kumova i Ljubavnika…“ – Treba li spominjati već proslavljeni Advent u Zagrebu? – Ove godine na 16 lokacija i s 32 organizirana događaja na kojima radi 2500 ljudi; Advent na Europskom trgu, Advent u tunelu, filmski Advent na Tuškancu, Advent pod lanternom… Očekuje se potrošnja više od milijun kobasica, jer samo jednog adventskog dana vikenda na jednoj adventskoj kućici proda se oko 400 kobasica, 60 litara kuhanog vina te 400 porcija fritula … Što nam je ono google rekao za Advent/Došašće? – Vrijeme priprave za dolazak, vrijeme tihe sabranosti, vrijeme budnosti i duboke svjesnosti, vrijeme… Ma ništa!

Adventska čarolija

Prošlog tjedna sam bio u Zadru i naišao na njihov Adventski program; kod njih je Advent počeo 22. studenog: kućice, svjetla, blještavilo, koncerti, buka, žamor, kobasice, vino i šušur… Gledam nedjeljne vijesti 1. prosinca i prizore iz naših najvećih gradova: okićeni trgovi, ulice, puno ljudi, obilata ponuda svega i svačega, sjaj, zadovoljstvo… U Zagrebu veliki vatromet! Pobježe mi pitanje – zašto? Zašto vatromet u ovo doba godine? Naviknuti smo na vatromete u novogodišnjoj noći. – „Ovaj vatromet označava početak Adventa!“ – svima objašnjava novinarka. Što se točno slavi ljudi i ne znaju, ali ljudima nije ni bitno. Prolaznici daju kratke odgovore u mikrofon: „Prekrasno je! Počinje velika zabava!“ – Jedna gospođa reče: „Oduševljena sam! Počinje bajka!“ – Jedna djevojka prolazeći doviknu: „Počinje ludilo!“ – S ovakvim i sličnim prizorima i programima počinje Advent u svim hrvatskim gradovima, općinama, selima i zaselcima. Sinoć se čujem telefonskim sa svojima iz rodnog mjesta i oni mi se pohvališe kako su od ove godine osvijetlili ulicu s puno žaruljica i organizirali druženje, nabrojali su čega je sve bilo u gastronomskoj ponudi, a dogovor je da svake nedjelje do Božića neka druga kuća/obitelj organizira feštu, druženje, „iće i piće”… Eto, ne samo gradovi i općine, ne samo sela i zaselci, već i ulice imaju svoj Adventski program, koji kod nekih počinje već 20. studenog, a kod nekih Advent završava 31. prosinca, kod drugih 7. siječnja 2020., a kod nekih čak 15. siječnja 2020.?! Ovisno kako je kome zgodnije i kako se ljudi dogovore, koliko kome treba: adventske kućice, adventske kobasice, vino i fritule, adventska gastro-ponuda, adventsko klizalište, adventski vijenci, adventske zabave, adventska bajka, adventsko ludilo, adventska čarolija… I u čemu je problem?! – Pa tako svi rade?!

Crni petak

U cijeli ovaj adventski šušur, blještavilo, zabave i fešte uklopio se savršeno i „Crni petak“, točnije „Black friday“. Zatekao me kao promatrača u jednom velikom splitskom trgovačkom centru: krcato ljudi, puni dućani, pune ruke svega i svačega u svim bojama. Jedan psiholog objašnjava tu jurnjavu u trgovačke centre. Uvijek se nađe neka prigoda, neki razlog za otići u kupovinu. Trgovački centri su postali mjesta susreta, mjesta okupljanja, moderne pjace i trgovi. Ajmo se naći u šoping centru! Loše se osjećam pa idem malo prošetati po trgovinama, malo ću pogledati. Ma, kupila sam neku sitnicu, na rate, na sniženju je, na akciji, nije da mi baš treba, ali neka… Ajme, već dugo tražim ovakvo nešto! Trgovački centri i kupovina pomažu modernom čovjeku da se osjeća bolje. Možda bi pomogla ova molitva koju bi žene izgovarale prije ulaska u trgovački centar: „Bože, molim te da unutra kupim samo ono po što sam došla!“ – Teško! Jer ta želja se samo povećava: 2016. smo u vrijeme blagdana potrošili 12 milijardi kuna, 2017. 13 milijardi, 2018. 14 milijardi, a ove 2019. očekuje se potrošnja 15 milijardi i 300 milijuna kuna! Prema nekim istraživanjima, prosječan čovjek na godinu kupuje 60% više odjeće nego prije 15 godina, a istodobno tu odjeću nosi upola kraće. Svaki Hrvat/Hrvatica na godinu baci 12 kilograma tekstila! Mi živimo u izrazito potrošačkom društvu i to je činjenica od koje ne možemo pobjeći. Kupujemo stvari koje ne trebamo, koje nam ne trebaju, upadamo u financijske probleme koji nas onda poslije stvarno opterećuju.

Socijalni pritisak

Psiholozi objašnjavaju kako se ugodno osjećamo kupujući, ali to ne rješava naše probleme, štoviše – povećava ih, jer onda dođemo doma, to što kupimo redovito to stoji tamo negdje neiskorišteno, ili nedovoljno iskorišteno, dođe nešto drugo, a rate stižu i povećavaju nezadovoljstvo. Tu je i naša podsvijest koju su nam jako dobro proučili stručnjaci svih vrsta. Znaju naše slabosti. Prate nas i zapisuju naše navike, a čovjek je rob svojih navika. Čim otvorimo nešto na mobitelu, vrlo brzo nam (kao slučajno) šalju iste i slične ponude; prate naša kretanja, bilježe trgovine gdje ulazimo, mjesta i police u trgovini gdje se najduže zadržavamo, izrađuju naše profile; mi smo im samo broj koji troši, potrošač bez imena i prezimena na kojem nastoje što više zaraditi. Oni dobro znaju našu psihologiju. Oni jako dobro znaju što nas pokreće. Oglasi utječu na sve ljude i stvaraju nevjerojatni socijalni pritisak kojemu se teško oduprijeti. Hajde nemoj kupiti darove svojim bližnjima za Božić jer svi ostali kupuju, jer se za Božić kupuje, a i zato što će vaši bližnji zbog tog istog socijalnog pritiska i vama kupiti dar.

Vrijeme darivanja

Često ne znamo što kupiti pa trošimo na krive stvari, ali to su takvi dani, vrijeme darivanja. Sad već ozbiljno računamo s „Crnim petkom“, točnije „Black Friday“ s velikim rasprodajama koji puni domaće šoping centre. Nastavlja se u ponedjeljak, točnije „Cyber Monday“, dan velikih popusta u internetskim trgovinama. To je tek uvod u prvi adventski vikend i veliku potrošnju najprije za Svetog Nikolu poklonima za djecu pa onda za Božić kad se kupuju darovi za sve i svakoga. Evo jedan zanimljivi podatak: svake godine proizvede se 80 milijardi komada odjeće na koju potrošimo iznos jednak BDP-u 126 najsiromašnijih zemalja svijeta. U Americi je nastala izreka: „Kupujemo stvari koje nam ne trebaju, novcem koji nemamo da bismo impresionirali ljude koje ne volimo.“ Dodajem još dvije izreke: „Treba znati ne kako zaraditi novac, već kako ga zadržati.“(narodna) i „Pravi siromah nije onaj koji ima premalo, već onaj koji uvijek žudi za više.(Seneka) Čovjek se okružuje stvarima, a stvar nema dušu. Samo čovjek ima dušu. Na današnjem čovjeku je toliki pritisak da kupuje stvari, okružen je stvarima koji mu ne trebaju, stvari su bezdušne pa što je više stvari oko nas čovjek neprimjetno malo pomalo postaje bezdušan.

Potrošač

U posljednjih 30 godina potrošnja se učetverostručila. Je li nam potrebno toliko kupovati i trošiti ili se povećao socijalni pritisak kojim su nas uvjerili da moramo više zarađivati da bismo više trošili? U što su nas sve uvjerili? Da se Božić može slaviti i prije Adventa? Da ludilo novogodišnje noći može početi npr. i 22. studenog? Da je Advent bajka, čarolija! Da zabavu trebamo prenijeti na ulice i da se zabavljamo svaki dan! Jedi! Pij! Kupuj! Uživaj! Luduj! Ne razmišljaj! Troši! Uvjerili su nas da tijekom cijele godine imamo nekakav razlog za kupiti nekakav dar! Stalno moramo darivati. Kupi, lijepo zapakiraj i darivaj! Uvjeravaju  nas kako nam još puno toga nedostaje pa smo zato permanentno nezadovoljni. Uvjeravaju nas da što više zarađujemo, ako treba i da štrajkamo, da tražimo više da bismo onda više i trošili. Troši! Samo troši! Ti si potrošač. Broj koji troši. To je smisao tvog života.

Uostalom, čini mi se da nas mogu uvjeriti u što god hoće! – Mogu nam zamijeniti Božić Adventom, mogu učiniti da Božić počnemo slaviti već 25. studenog, mogu i prije! Mogu izvesti da i Advent počne npr. 20. listopada, ili da se od npr. 15. kolovoza pripremamo za Dolazak Adventa, a već negdje u lipnju da krenu pripreme za dolazak Dolaska Adventa. I naravno da sve vrijeme više zarađujemo, više kupujemo, više trošimo, lijepo zapakiramo i darujemo. – Naravno, sve ove bajke, kućice i čarolije, sve zabave i vatrometi su u sebi dobre i poželjne, ali nemojmo ih nazivati Adventom?! Adventskom čarolijom, adventskom bajkom, adventskom štalicom jer to s Adventom nema nikakve veze?! Začas smo sve ispremiješali, isprevrtali, profanirali, banalizirali, obezvrijedili, relativizirali… U smislu, sve može i sve ne može, sve je jednako važno i jednako nevažno, sve jednako vrijedno i nevrijedno… Pa kako se tko snađe!? A lijepo nam je Google pronašao i objasnio što je Advent: Advent/Došašće/Dolazak je vrijeme priprave za Božić; potiče na sabranost, na budnost i očiju i srca, na duboku svjesnost dolaska Boga u Božiću, tiho, skromno i ponizno. – Kako i ovaj Google zna biti dosadan!

Piše: Vatroslav Vugdelija