Tradicija Badnjeg dana u Dalmaciji

Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji, a svi ti običaji imaju za cilj želju za blagostanjem i mirom.

Jaslice

 

Uz slavlje Božića razvili su se brojni običaji poput kićenja božićnog drvca na Badnjak, odlaska na misu ponoćku, pjevanja božićnih pjesama i darivanja. Svi ti običaji imaju za cilj želju za blagostanjem i mirom.

Ime Badnjak veže se uz stari običaj unošenja badnjaka, drva ili panja, u kuću večer uoči Božića. Unošenje badnjaka u kuću bio je središnji događaj večeri. Badnjak, odnosno tri velika panja koja simboliziraju Sveto Trojstvo, postavlja se pored ognjišta gdje gori cijeli noć i grije ukućane dok iščekuju dolazak ponoći i Isusova rođenja, odnosno odlaska na Ponoćku. Iz njihove vatre palile su se svijeće, a često bi se u vatru u kojoj su ti panjevi gorjeli dodao dio hrane i pića, a njihova bi vatra trebala donijeti mir i dobro ukućanima. Kada bi otac obitelji unosio badnjak, čestitao bi ukućanima “Hvaljen Isus! Na dobro vam došla Badnja veče!”, a oni bi mu potom uzvraćali “I s tobom zajedno”.

Obilje hrane i neizostavni božićnjak

Na sam Badnjak ukućani su se rano ustajali, a žene bi od ranog jutra pripremale obilje svakojake hrane, nemrsni objed za badnjak, najčešće bakalar, tradicionalno jelo koje se posebno pripravlja u Dalmaciji „na bijelo“ i „na crveno. Potom bi pospremile dom i napravile kolače za božićni ručak budući da se na Badnjak posti. Osim kolača žene bi radile i fritule ili uštipke koji bi se jeli uvečer na sam Badnjak. Muškarci bi za to vrijeme nahranili stoku koja je trebala biti spokojna zbog božićnih svetkovina. Osim brige oko stoke, muškarci su pripremali i drva za ogrjev. Od Badnjaka do Sveta tri kralja na stolu je stajao „božičnjak“, božićni kolač koji je okrugao s rupom u sredini i s raznim ukrasima po sebi. U nekim mjestima u Dalmaciji, ako je bilo više božičnjaka stavljali su se jedan na drugi, a kroz rupu u sredini zatakla bi se grančica masline, bršljana ili svijeća.

Božićno drvce i Isus u jaslama

Predvečerje je vrijeme posvećeno kićenju božićnog drvca bez kojeg je toplina blagdanskoga doma gotovo nezamisliva. Kuglice, lampice, trakice i umjetnim snijegom prošarane zimzelene grane dobivaju svoju čar zahvaljujući mašti osobe koja ga kiti. Na vrh se najčešće stavlja zvijezda repatica koja predstavlja Betlehemsku zvijezdu – simbol rođenja Isusa. Uz božićno drvce neizostavna je izrada jaslice koja u domovima ostaje do Bogojavljanja. Jaslice se najčešće postavljaju u izgrađenoj štalici ili imitaciji pećine, a zapravo cijela štalica se jednostavno naziva „jaslicama“. Figurice koje se postavljaju u jaslice i oko jaslica simboliziraju Svetu obitelj i svjedoke Kristova rođenja: Isusa, Mariju, Josipa, anđele, pastire, ovce, kravu, magaraca, tri kralja, slona, devu, slamu, mahovinu, brda, kule, potoke,… Teško je reći koliko ima načina i ideja za izradu jaslica jer čovjekova mašta je neograničena i čudnovata. Dok se kiti božićno drvce i izrađuju jaslice pjevaju se ili slušaju božićne pjesme, a Dalmacija se zasigurno može pohvaliti brojnim pučkim pjesmama pjesmama koje nagovještavaju rođenje malenog djetešca Isusa u jaslama na slamici i koje se stoljećima prenose s koljena na koljeno. Kada se završi s ukrašavanjem drvca i jaslica, ukućani se najčešće okupe oko stola kako bi blagovali večeru. Poslije nemrsne večere, neko vrijeme bi sjedili i razgovarali za stolom, a potom bi se mlađi članovi obitelji uputili prema obližnjoj crkvi na Ponoćku dok bi oni stariji odlazili na počinak.

Polnoćka – jedna od najsvečanijih svetih misa

Sveta misa polnoćka jedna je od najsvečanijih misa u godini i jedina, koja se slavi u pola noći. Za čitanje Evanđelja, od starine se izabire Lukin izvještaj o rođenju Isusa u Betlehemu za vrijeme cara Augusta. Na ponoćki se prvi puta pjevaju božićne pjesme koje su sastavni dio bogoslužja. Uobičajen je ovaj redoslijed božićnih pjesama: “Kyrie Eleison”, “Svim na zemlji mir veselje”, “Dvorani neba”, “U se vrime godišča”, “Radujte se narodi”. Obično se na kraju izvodi “Tiha noć”. Sudjelovanje na ponoćki smatraju važnim i oni koji ne odlaze redovito na misu. Nakon Ponoćke, okupljeni vjernici jedni drugima čestitaju “Sretan Božić” i vraćaju se svojim kućama gdje bi se najčešće častili sa obilatim jelima poput francuske salate, pršuta sira, hladetine, sarmi, te raznovrsnim božićnim kolačima i pićima. Uz druženje i pjesmu slavili bi Badnji dan koji je bio ispunjen posebnim uzbuđenjem i iščekivanjem Kristovog rođenja kao i početak Božića – blagdana mira i ljubavi, za mnoge najljepšeg dana u cijeloj godini.