Zagađenje i prodiranje slane vode veliki problemi za dolinu Neretve

Na radionici o zaštiti pitke vode i mjerama obrane od poplava istaknuti su najveći problemi s vodama u hidrološkoj mreži doline Neretve.

hidrologija Neretve

U organizaciji Hrvatskog geološkog instituta, u Metkoviću je održana nacionalna radionica projekta PROLINE-CE pod nazivom „Zaštita resursa pitke vode i nestrukturalne mjere obrane od poplava“.

Projekt je dio Programa transnacionalne suradnje INTERREG Središnja Europa kojim se istražuje kako načini korištenja zemljišta utječu na kvalitetu i dostupnost pitke vode te nude inovativna rješenja za probleme. Cilj projekta je izrada transnacionalne strategije za bolju zaštitu pitke vode i razvoj nestrukturalnih mjera obrane od poplava, uzimajući u obzir i utjecaj klimatskih promjena.

Jedan od predavača na radionici bio je magistar geologije Matko Patekar koji je, osim prodiranja slane vode te gubitaka vode zbog loše infrastrukture, kao probleme vezane uz vodu u Neretvi, istaknuo i zagađenje.

„Jedan od velikih problema ovog područja je nedonošenje sanitarnih zona zaštite izvorišta. Naime, ukoliko ta zona bude proglašena za izvorište, onda se u drugoj zoni mora provoditi isključivo ekološka poljoprivreda i dobre poljoprivredne prakse gdje nema nekontroliranog sprejanja pesticidima i nekontrorliranog gnjojenja, nego se točno znaju pravila što se smije raditi, a što ne. Također, otpadne vode su problem u cijeloj hrvatskoj, a posebno ovdje. Imamo jako puno septičkih jama s otvorenim dnom koje se izlijevaju i prelijevaju. Ovo je krški teren, zagađenje jako brzo dospijeva u podzemne vode“ rekao je Patekar.

Profesor Davor Romić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu u svom predavanju o procesima koji utječu na kakvoću vode i tala rekao je da se navodnjavanjem poljoprivrednih zemljišta zaslanjenim vodama smanjuje prinos i do 40%.

„Prosječni poljoprivrednik ne može puno napraviti jer on obično koristi vodu iz najbližeg kanala ili izvora. U dolini Neretve ima četiri do pet poljoprivrednih proizvođača koji imaju mjerač elektrovodivosti temeljem kojeg mogu odlučiti hoće li koristiti vodu za navodnjavanje ili ne. Svi proizviđači koji koriste te vode nemaju takvu opremu i oni u ovom trenutku sami ne mogu napraviti puno. Ja bih sugerirao svim ozbiljnim proizvođačima da mjere kvalitetu svojih voda jer oni trajno degradiraju svoje poljoprivredne površine, a u jednoj sezoni im se prihod drastično može smanjiti“, rekao je Romić.

Na radionici su sudjelovali još i geolog Josip Terzić koji je govorio o hidrogeološkim odnosima unutar pilot područja u PROLINE-CE projektu među kojima je i izvorište u Prudu te profesor Ognjen Bonacci koji je govorio o hidrologiji delte Neretve.