Kako se živjelo u dolini Neretve tijekom austro-ugarske vladavine

Ove godine obilježava se stota obljetnica završetka austro-ugarske vlasti, koja je u dolini Neretve, kroz dva razdoblja, trajala više od jednog stoljeća.

FOTO: Metković na razglednicama

Ove godine obilježava se stota obljetnica završetka austro-ugarske vlasti, koja je u dolini Neretve, kroz dva razdoblja, trajala više od jednog stoljeća.

Prvo, kraće razdoblje (1797.-1806.) u dolini Neretve nije ostavilo previše traga, za razliku od drugog razdoblja (1813.-1918.), u kojemu su realizirani razni infrastrukturni projekti koji su poboljšali životne prilike Neretvana.

Najznačajniji projekt bio je regulacija korita rijeke Neretve, dok su se u tom razdoblju izgradili luka, željeznica i mostovi preko rijeke Neretve te ceste koje su istočnu obalu Jadrana povezale s Bosnom i Hercegovinom. Te su promjene ujedno potaknule i razvoj trgovine, turizma, poljoprivrede, ali i zdravstva, obrazovanja i kulture u dolini Neretve.

Glavni simboli austro-ugarske ostavštine u Metkoviću

Jedan od glavnih simbola industrije u dolini Neretve u vrijeme austro-ugarske vlasti bila je prvotna zgrada Vage.

„Zgrada Vage potječe s početka 20. stoljeća, a zanimljiva je samom svojoj arhitekturom i povijesnim značajem. Cijeli njen okoliš prije je bio zanimljiviji dok su uz nju postojala dva parka, koji su danas uništeni. Kroz izložbu ‘Neretvani u Velikom ratu’, htjeli smo ponovno dati naglasak na važnost očuvanja materijalne i nematerijalne kulturne baštine jer ona u dolini Neretve nije u najboljem stanju, a nadležni ne pokazuju baš interes čemu svjedočimo svaki dan, bilo da se radi o njezinom uništavanju ili neprimjerenoj obnovi“, istaknuo je arheolog, knjižničar i autor izložbe Ivan Volarević.

Pored zgrade Vage, za vrijeme austro-ugarske vlasti, u Metkoviću je osnovan Lučki ured – prva državna ustanova u mjestu, otvorena je pučka škola i pošta, uređene su Velika i Mala riva, dok je 1904. godine zasađen Gradski park, koji je nastao na mjestu riječnog otoka Piska.

„Zanimljiv je podatak da je u Gradskom parku bilo nekoliko desetaka različitih vrsta drveća koje su trgovački brodovi donosili u metkovsku luku, poglavito s područja Bliskog istoka, a prvotno se nazivao Gradskim perivojem. Također, u betonskom krugu koji se sad nalazi u parku, u to se vrijeme nalazio metalni paviljon, koji je u međuvremenu uklonjen. To su važni primjeri parkovske arhitekture u samom Metkoviću, a i šire“, kazao je Volarević.

Austro-ugarska ostavština u Opuzenu

Jednako kao i u Metkoviću, neki od glavnih simbola Opuzena potječu iz vremena austro-ugarske vlasti. Među najznačajnijima je opuzenski most, koji datira iz kraja 19. stoljeća, a do današnjeg dana je sačuvan u svom originalnom obliku. Također, jedna od bitnih ostavština je i uniforma austro-ugarskih mornara, koju danas u Opuzenu nose čuvari Kristova groba.

„Kako smo za potrebe izložbe ‘Neretvani u Velikom ratu’ prikupljali priče Neretvana koji su sudjelovali na bojištu, došli smo do priče o Marku Šešelju iz Podgradine. Naime, Marko je odslužio rok u austro-ugarskoj mornarici prije početka Prvog svjetskog rata te se vratio kući s velikom mornaričkom škrinjom, koju njegova obitelj još uvijek čuva, ali i s velikim brojem odjeće, među kojom je bila i austro-ugarska mornarička uniforma. Vjerojatno su opuzenski čuvari Kristova groba tada odlučili da bi te uniforme mogli koristiti u Velikom tjednu, a taj se običaj zadržao do danas. Na izložbi smo izložili suvremenu verziju te uniforme, koja je zapravo replika izrađena prema austro-ugarskom originalu“, kazao je Volarević.

Izložbom „Neretvani u Velikom ratu“ također je obilježena i stota obljetnica završetka Prvog svjetskog rata, a na njoj su izloženi i brojni predmeti iz obiteljskih vlasništva, koji nose uspomenu na pretke koji su sudjelovati u ratu, a pogledati je možete do sredine prosinca.